Sarajevska provincija

Provincija Bezgrješnog Začeća Blažene Djevice Marije

Družba sestara Služavki Maloga Isusa osnovana je 1890. u Sarajevu od prvog vrhbosanskog nadbiskupa dr. Josipa Stadlera. 

Na temelju odluke Specijalnog Generalnog kapitula Družbe, održanog od 16. do 20. lipnja 1969. u Zagrebu i dozvole Svete Kongregacije za redovnike i svjetovne ustanove od 2. kolovoza 1969., Družba je podijeljena na tri provincije: Zagrebačku, Splitsku i Sarajevsku. Sarajevska provincija Bezgrješnog Začeća BDM, prema zaključcima istog Generalnog kapitula, obuhvaća biskupije: Sarajevo, Banju Luku, Mostar, Bar, Skoplje, Beograd i Ap. Administratura Banat.

Odmah nakon izvanrednog kapitula 1969. godine kupljenja je kuća u Sarajevu, u Prijedorskoj ulici, koja je bila provincijalna kuća i ujedno kuća za odgoj. Pet godina kasnije otvoren je novi samostan Betlehem, u ulici Ljubljanska 30 u Sarajevu, kojeg je na blagdan Presvetog Srca Isusova, 21. lipnja 1974. godine blagoslovio mons. dr. Smiljan Čekada, nadbiskup vrhbosanski. Tu je bilo i sjedište Provicnije sve do izbivanja Domovinskog rata u Bosni i Hercegovini (1991.-1995.)

Rat u Bosni i Hercegovini prouzročio je razaranje šest samostana Provincije na prostorima Vrhbosanske nadbiskupije: Sarajevu (dva samostana), Čardaku, Bosanskom Brodu, Doboju, Maglaju. Jedini koji je ostao čitav jeste samostan sv. Leopolda u Neumu. Za to vrijeme sestre su bile raspršene posvugdje, a jedan broj ostao je za vrijeme cijelog rata u Vrhbosanskoj nadbiskupiji i Bogosloviji u Sarajevu, gdje su na sve moguće načine pomagale svim ljudima.

Nakon početka rata u BiH u provincijalnoj kući u samostanu Betlehemu u Sarajevu je ostalo pet sestra s tadanjom provincijalnom glavaricom s. Admiratom Lučić. Samostan je bio u srpskom okruženju i jedno vrijeme nitko nije znao da li su žive ili nisu. Ipak su, zahvaljujući Umproforu, sestre izašle iz Sarajeva, Provincijalne kuće, 1. listopada 1992. godine.

Za privremeni smještaj kupljena je kuća u Zagrebu, na Remetama, koju je 1. svibnja 1993. godine blagoslovi mons. Juraj Jezerinac, pomoćni biskup zagrebački, a služila je i za provincijalnu kuću punih pet godina. Na svetkovinu svetog Rafaela arkanđela, 24. listopada 1998. godine, samostan Egipat Bjelave 54. Sarajevo, za vrijeme mandata vrhovne glavarice s. M. Mirjam Dedić i provincijalne s. Vitomire Bagić, postao je službeno sjedište Sarajevske provincije.

Nakon Daytonskog sporazuma 1995. godine sestre dolaze u Gromiljak kod Kiseljaka, gdje je prije rata bila sagrađena i nedovršena kuća namjenjena za dohovni centar.

Godine 1996. sestre se useljavaju u kuću Egipat u Sarajevu, koja bijaše 1949. god. nacionalizirani samostan i dom u kojem su sestre odgajale napuštenu djecu. Dugo vremensko razdoblje, komunistička nebriga i rat uništio je zdanje Egipta.

Kroz 37 godina djelovanja, Provincija je održala jedanaest provincijskih kapitula, koji su se događali svake treće godine i davali smjernice sestarskog rada.

Danas Provincija ima 84 sestre koje djeluju u 17 zajednica. Apostolat u Provinciji je različit, a sestre brinu za napuštenu djecu, djecu s poteškoćama u razvoju, za stare, iznemogle i siromašne osobe u staračkim domovima i privatnim kućama. Rade u bolnici, u školama kao vjeroučiteljice, vode župni pastoral, dječje jaslice, dječji vrtić i služe u crkvenim ustanovama u Sarajevu: Nadbiskupiji, Bogosloviji i Apostolskoj Nuncijaturi. Imaju razvijenu djelatnost rada s Prijateljima Maloga Isusa, koji su produžena ruka sestara Služavki Maloga Isusa.

Izazvane potrebom vremena osnovan je duhovni centar u Kući Navještenja u Gromiljaku, gdje sestre redovito drže vikend susrete sa svim uzrastima. Također su u okviru Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije uključile u pastoral obitelji s poteškoćama.

Na čelu Provincije Bezgrješnog Začeća BDM bile su:

  • s. M. Ljiljana Perković (1971. - 1977.);
  • s. M. Paula Šarić (1977. - 1983.);
  • s. M. Bertila Kovačević (1983. - 1989.);
  • s. M. Admirata Lučić (1989. - 1996.);
  • s. M. Vitomira Bagić (1996. - 1999.);
  • s. M. Liberija Filipović (1999. - 2005.);
  • s. M. Marina Piljić (2005. - 2011.);
  • s. M. Admirata Lučić (2011. -