Sarajevska provincija

Povjerenstvo promicanje duhovne baštine oca Utemeljitelja

Brine o duhovnoj baštini nadbiskupa Stadlera.

Povjerenstvo čine:

s. Maria-Ana Kustura, pročelnica
s. M. Ljilja Marinčić
s. M. Jelena Jovanović
 

Kad čovjek nađe duboki – bistri izvor našao je blago. A kad nađe jedan takav duhovni izvor pronašao je putokaz i životni oslonac. Sarajevska Provincija Družbe sestara Služavki Maloga Isusa bila je svjesna da Božjom milošću posjeduje jedan takav duhovni izvor – prebogatu duhovnu baštinu svoga Utemeljitelja i prvog vrhbosanskog nadbiskupa Sluge Božjega Josipa Stadlera. Osjećala je da je ta duhovna baština toliko duboka i još uvijek nedovoljno istražena da su i same sestre poželjele ulaziti sve dublje u to duhovno bogatstvo i svima koji to žele ponuditi to predivno iskustvo duhovnog bogatstva prvog vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera. Stoga je godine 2005. provincijalna uprava sarajevske provincije osnovala Vijeće za promicanje duhovne baštine oca Utemeljitelja. Cilj je ovog Vijeća da u suradnji s Postulaturom Sluge Božjega nadbiskupa Josipa Stadlera pomogne sestrama Služavkama Maloga Isusa, njihovim vanjskim suradnicima Prijateljima Maloga Isusa i svim koji čeznu za duhovnom dubinom doći do duhovnog iskustva koje je Slugu Božjega nadbiskupa Stadlera učinilo slugom, pomoćnikom, braniteljem i graditeljem kako duhovnim tako i materijalnim.

Kako planiramo doći do tog duhovnog bogatstva koje nam je ostavio Sluga Božji nadbiskup Stadler?

  • Čitajući Stadlerove spise
  • Obilježavajući datume koji su vezani uz Slugu Božjega nadbiskupa Stadlera
  • Ističući bisere Stadlerove duhovnosti (citate i pobožnosti koje je on promicao)
  • Promičući ono što je Stadler promicao
  • Potičući na sudjelovanje u obilježavanju Stadlerovih Dana

Što se do sada poduzelo?

Prošle godine, 2007, iščitavale smo Stadlerove euharistijske poslanice i ostale zadivljene dubinom i konkretnošću. Svima koji bi željeli doći do tog iskustva preporučamo Stadlerove poslanice koje su poput škole duhovnosti.

Čitajući Stadlerove spise zapazile smo da je u svemu uspio jer je puno molio. Promicao je pobožnost prvih petaka i u sarajevskoj prvostolnici organizirao klanjanja pred Presvetim. Stoga smo i mi započele sa cjelodnevnim klanjanjem u sarajevskoj katedrali svakog prvog petka u mjesecu. Svi koji to žele mogu nam se pridružiti u sarajevskoj katedrali ili ako im to nije moguće onda to mogu učiniti u svojim župnim crkvama.

Na ovim stranicama pronaći ćete molitve Bogu po zagovoru Sluge Božjega nadbiskupa Josipa Stadlera. Ukoliko nam se želite javiti s nekim prijedlogom, pitanjem ili ukoliko želite napisati svoju osobnu molitvu Bogu po zagovoru Sluge Božjega Stadlera možete nam se javiti.

Tko po zagovoru sluge Božjega Josipa Stadlerovom bude uslišan i dobije koju osobitu milost, moli se da to priopći Postulaturi Sluge Božjega nadbiskupa Josipa Stadlera (Josipa Stadlera 5, BiH-71000 Sarajevo) e-mail: .(JavaScript must be enabled to view this email address)

Želimo Vam ugodno druženje s ovim stranicama i s „biserima“ Stadlerove duhovne baštine!

Stadlerovi dani

Od siječnja 2004. godine svakog 8. u mjesecu Vrhbosanska nadbiskupija obilježava Stadlerov dan. Proslavu Stadlerovog dana u vrhbosanskoj nadbiskupiji najavio je nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić u svojoj propovijedi povodom 85. godišnjice smrti Sluge Božjega nadbiskupa Stadlera, 8. prosinca 2003. godine. Kardinal Puljić je tada između ostaloga rekao: „Mi želimo vrjednovati, s ponosom cijeniti i iskreno moliti da slugu Božjega Josipa Stadlera što prije ugledamo uzdignuta na oltaru.“ Da bismo što prije došli do tog cilja kardinal Puljić je poručio: „Zato danas molim i pozivam vas da za ovaj dan, osmi u svakom mjesecu, bude Stadlerov dan – dan molitve. Bože ako je Tvoja volja učini da ga što prije ugledamo na oltaru!“ Dan nakon proslave 85. godišnjice smrti Sluge Božjega nadbiskupa Stadlera kardinal Puljić je uputio i službeni dopis br. 1507/03. od 9. prosinca 2003. godine u kojem između ostalog piše: „Ovim obznanjujem odluku da u našoj nadbiskupiji svaki osmi u mjesecu bude Dan molitve za uspješnost dijecezanskog procesa kako bi što prije doživjeli radost uzdignuća na oltar Sluge Božjega nadbiskupa Stadlera kao blaženika.“ (Vrhbosna, 4/2003., str. 376).

Svaki osmi u mjesecu u vrhbosanskoj je nadbiskupiji postao posebni dan molitve i hodočašća na grob Sluge Božjega nadbiskupa Stadlera. Izmjenjuju se tako hodočasnici iz raznih krajeva vrhbosanske nadbiskupije ali i iz drugih biskupije Crkve u Hrvata. Za Stadlerov dan, svaki osmog u mjesecu, svečano misno slavlje u sarajevskoj prvostolnici započinje u 10.30 nakon kojeg svi svećenici i vjernici polaze pomoliti se na grobu Sluge Božjega nadbiskupa Stadlera. Svi koji to žele mogu se pridružiti svečanom misnom slavlje Stadlerovog dana u sarajevskoj katedrali. Za Stadlerov dan mjeseca siječnja na Stadlerov su grob hodočastili vjernici žepačkog dekanata predvođeni dekanom preč. Antom Ćosićem, te ostalim svećenicima i sestrama Služavkama Malog Isusa. U veljači ove 2008. godine na Stadlerov su grob hodočastili vjernici kreševskog dekanata predvođeni kreševskim gvardijanom fra Ivanom Pervanom, dekanom kreševskog dekanata preč. Markom Perićem i fra Matom Popovićem, župnikom na Brestovsku. U pratnji vjernika kreševskog dekanata bile su i sestre Služavke Maloga Isusa koje djeluju u župi Gromiljak. Na Stadlerov dan mjeseca ožujka 2008. godine na Stadlerov su grob hodočastili vjernici sutješkog dekanata predvođeni dekanom vlč. Vitom Šošićem i ostalim župnicima sutješkog dekanata. Bilo je predivno vidjeti kako četiri autobusa vjernika hodočaste na grob svoga duhovnog velikana. O obilježavanju Stadlerovih dana opširnije možete čitati u Glasniku Postulature Sluge Božjega Josipa Stadlera „Stadler“, kao i u Katoličkom tjedniku.

Utemeljiteljeve izreke

Iz knjige „Euharistija-Bog s nama“

„Obično Gospodin Bog onoga koji Njemu iskazuje ljubav stavlja na velike kušnje kako bi se svatko uvjerio da je to djelo Božje, a ne ljudsko.“ (str. 12)

„Od Presvetog Sakramenta Crkva Božja nema ništa vrijednijega, ništa svetijega i čudesnijega. U njemu se sadržava glavni i najveći dar Božji i sam izvor svake milosti i svetosti te početnik Krist Gospodin.“ (str. 13)

„Sav blagoslov, sve svjetlo, sav život, sav spas dobivaju i župnici i župljani od Isusa Krista, koji pod tajanstvenom prilikom kruha u našim crkvama usred naroda stanuje.“ (str. 13)

„Kolikih bi milosti lišeni bili župljani kojima nitko u pamet ne doziva da je u njihovoj sredini njihov najveći dobročinitelj, njihov Spasitelj i Bog?“ (str. 14)

„Presveti Sakrament je život cjelokupne Crkve.“ (str. 14)

„Je li čudo što se zlo širi kada narod na vrutak milosti, na Isusa u Presv. Sakramentu zaboravlja?“ (str. 15)

„U svojoj nevolji i nuždi obijamo pragove svih ljudi koji nam ne mogu pomoći, a nije nam na kraj pameti otići do Gospodina Isusa koji je u Presv. Sakramentu. (str. 16)

„Nikakva je zaista ljubav u onoga koji Gospodina Isusa ne posjeti nikada.“ (str. 16)

„Bog je sve zapovijedi izdao i hoće da se drže, ali osobito mu je stalo do toga da se upravo njegovi dani svetkuju.“

„Što je bilo drvo spoznaje dobra i zla u raju zemaljskom za Adama i Evu, to su za sve nas dani svečani jer u te dane mi vidljivo pokazujemo pred svim svijetom spadamo li u društvo Božje, u Crkvu, jesmo li dionici svih onih sredstava po kojima se postiže spas, priznajemo li Boga kao svoga stvoritelja, otkupitelja i posvetitelja.“ (str. 22)

„Narod koji na dan Gospodnji hrli u crkvu, koji sav taj dan svetkuje i Bogu posvećuje, pokazuje da u njega vjeruje, da ima u njega ljubavi prema sv. Crkvi i prema Gospodinu Isusu.“ (str. 22)

„Plod krvne žrtve dobiva se u izobilju po nekrvnoj žrtvi sv. Mise.“ (str. 34)

„Treba narodu često na srce stavljati da upravo o svetkovanju nedjelje i blagdana ovisi njegovo blagostanje kako vremenito tako i duhovno. (str. 36)

„Žrtvom sv. Mise Bogu se daje svaka hvala i slava, a ljudima se dijeli svaka milost i svaki blagoslov.“ (str. 45)

„Kad bismo imali na pameti sva ta neizmjerna dobra koja od Gospodina Isusa dobismo za vrijeme sv. Mise i poslije sv. Mise, kad mu za njih zahvaljujemo, ne bismo tako lako propuštali slaviti sv. Misu.“ (str. 70)

„Pričest učinjena u slavu Presv. Srca Isusova, osobito ako je česta, postaje vrelo svih božanskih milosti.“ (str. 110)

„Pričešćujmo se često upravo s namjerom dati zadovoljštinu i naknadu za tolike uvrede nanesene božanskom Srcu Isusovu“ (str. 111)

„Najbolji i najkraći put kojim se postizava spasenje duše jest svakidašnja sv. Pričest.“ (str. 122)

„Kao što tijelo trpi ako se tko samo svaki drugi dan hrani, tako trpi i duša ako se pričešćuje u većem razmaku.“ (str. 125)

„Kršćani, promislite da vam je prva dužnost, da vam je prvi i najvažniji posao biti kršćanima.“ (str. 132)
Sluga Božji Josip Stadler

„Gospodin Isus ustanovio je Presv. Oltarski Sakrament kao hranu duša. Kao što je za uzdržavanje naravnoga života potrebno da se hrana uzima često kako bi se ostalo u životu, tako je za vrhunaravni život potrebno da se tijelo Kristovo blaguje i često jer je ono hrana duša.“ (str. 168)